"Zelena ekonomija“, Banja Luka, 13.02.2014. godine

 

Idući Idući u korak sa veoma aktuelnom temom kojoj se značajna pažnja poklanja u cijelom svijetu, u organizaciji JICA Alumni udruženja u BiH, u Banjoj Luci je 13.02.2014.godine održana radionica „Zelena ekonomija“.
Zelena ekonomija predstavlja model baziran na konceptu održivog razvoja integralno oslonjenog na sektore obnovljivih izvora energije, zelenih zgrada, održivog transporta, upravljanja vodama, otpadom i zemljištem, sa ciljem povećanja održivosti, profitabilnosti, konkurentnosti i zaposlenosti. Ono što smo ovom radionicom željeli istražiti je kako elemente zelene ekonomije integrisati u turistički sektor, stavljajući akcenat na korištenje obnovljivih izvora energije i pravilno upravljanje otpadnim vodama.
Nužnost boljeg i čvršćeg uvezivanja naučno-istraživačkog sektora sa realnim sektorom, odnosno uvođenje u praksu onih i onakvih tehničko-tehnoloških sistema koji umnogome doprinose ključnom cilju zelene ekonomije – blagostanju ljudi, socijalnoj jednakosti i smanjenju negativnih uticaja na životnu sredinu, identifikovana je kao jedan od osnovnih ciljeva radionice. Navedeno se prvenstveno postiglo izborom tema, predavača (Tatjana Jandrić, prof.dr Petar Gvero, Danijela Kardaš, Jovan Đukić) i učesnika, odnosno dovođenjem na jedno mjesto svih zainteresovanih strana: akademske zajednice, vladinih institucija, nevladinog i privatnog sektora, čime se uticalo na iniciranje buduće kolaboracije na svim nivoima.
Posebna pažnja na radionici je poklonjenja predstavljanju dvaju sistema: solarnog hlađenja i povećanja energetske efikasnosti objekata iskorištavanjem kanalizacione vode, oba primjenjiva u turističkom sektoru.
Solarni potencijal je značajan, posebno u dijelu zemlje koji gravitira Jadranskom moru, ali on je samo djelimično iskorišćen, prije svega zbog loše ekonomske situacije, kao i neadekvatne regulative koja proizvodi određene barijere za veće investiranje u ovoj oblasti.
Implementacija tehnologija koje omogućavaju hlađenje u ljetnim periodima, kada je to najpotrebnije, koristeći upravo sunčevu energiju koja je tada na raspolaganju, otvara mogućnosti za značajne uštede energije i povoljan uticaj na životnu sredinu.
Korištenjem solarne energije u Bosni i Hercegovini, prema procjenama datim u okviru Adria Cold projekta, moguće je ostvariti uštede do 30%, a posebno u javnom sektoru, sektoru turizma, odnosno hotelijerstva, poljoprivredi i sektoru usluga. Govoreći konkretno o hotelijerstvu, solarnu energiju je moguće koristiti za rasvjetu, klimatizaciju soba i drugih prostora, za zagrijavanje vode, hlađenje i čilere, te u sektoru transporta.
Takođe, kanalizaciona voda može da bude zanimljiv izvor toplote za objekte u kojima boravi ili kroz koje se kreće veliki broj ljudi, kao što su bolnice, studentski domovi, kasarne, hoteli, itd. Kanalizaciona voda je veliki i stabilan izvor energije, a godišnja promjena temperature kanalizacione vode je veoma niska. Više od 70 % energije koja dolazi od kanalizacionih voda je otpadna toplota (samim tim i besplatna ). Ostatak (30%) je transformisana električna energija. Ono što je ključno napomenuti je i karakterističan nizak stepen zagađenja okoline.
Energija iz kanalizacionih voda se uglavnom koristi za pokrivanje stalnih potreba za energijom, dok se konvencionalni sistemi upotrebljavaju za pokrivanje kritičnih tačaka u potrošnji energije. Ovaj značajan energetski potencijal može biti iskorišten primjenom toplotne pumpe.
Nakon izuzetno zanimljivih izlaganja predavača i aktivne diskusije koja je potom uslijedila, identifikovana je jasna potreba ka preusmjeravanjem privrede na „zelene tračnice“, uz primjenu koncepta održivosti i inovativnih tehnoloških rješenja.

 

 

"Radionicu organizovali Dunja Pejić i Petar Gvero, članovi Upravnog odbora JICA Alumni u BiH".

 

SARAJEVO- JICA ALUMNI BIH: RADIONICA O KLIMATSKIM PROMJENAMA I ODRŽIVOM RAZVOJU, 22.12.2009.

 

U organizaciji JICA ALUMNI u BiH, u Sarajevu je 22.12.2009. održana radionica o klimatskim promjenama i održivom razvoju na kojoj se diskutovalo o problemima naše zemlje u vezi s klimatskim promjenama i koje mogućnosti ima kroz održivi razvoj. Klimatske promjene su globalni problem koji ne poznaje granice i tiče se gotovo svih sektora i oblasti ljudskog djelovanja. Te promjene će određene oblasti ljudskog djelovanja jako pogoditi i ukoliko se proces adaptacije ne provede na pravi način, kako je istaknuto, značajan dio tih oblasti će prestati biti ekonomski održiv. Stoga je JICA Alumni BiH na radionici okupila stučnjake iz raznih oblasti, očekujući da oni svojim diskusijama i zaključcima pomognu u kanaliziranju aktivnosti koje bi ekonomiji BiH pomogle da se adaptira i klimatske promjene vidi kao razvojnu šansu. Jedan od njih, predsjednik REIC-a za jugoistočnu Evropus, Aleksandar Knežević, istakao je da prognoze svjetskih stručnjaka govore o povećanju emisije štetnih gasova u budućnosti, kao i nemogućnosti da se ove tendencije kontrolišu. Data emisija štetnih gasova u 2009. godini, u odnosu na 1960. je povećana za 40 %, rekao je Knežević, i dodao da je po sporazumu sa nedavno održanog samita u Kopenhagenu, do 2050. godine potrebno smanjiti ovu emisiju do 80 %, "što je praktično nemoguće". Govoreći o najvećim klimatskim promjenama u BiH, Knežević je istakao velike oscilacije u temperaturama u kratkom vremenskom periodu, zatim više kišnih padavina u odnosu na sniježne, odnosno smanjenje ukupnih padavina, zatim povećanje broja tropskih dana sa temperaturom iznad 30 stepeni celzijusa, i slično. Ekpert za kvalitet zraka pri Federalnom hidrometereološkom zavodu Martin Tais, kazao je da prema rezultatima emisije staklenih gasova u BiH, za period od 1981. do 2001. godine, ukupna emisija ugljen-dioksida (CO2) je iznosila 34.043.000. Prema njegovim riječima, najveća emisija je bila 90-tih godina, u vrijeme najveće industrijske proizvodnje. Tais je još istakao da je najveći emitent CO2 energija, zatim industrija, agrikultura, industrijski procesi, te otpad. On je naglasio da se 77% energije u BiH dobija iz čvrstih goriva, što je osnovni razlog energetske dominacije u emisiji štetnih gasova. BiH ima najmanju emisiju CO2 po glavi stanovnika u odnosu na zemlje Europe, ali je naglašeno da u BiH ne postoji sveobuhvatan sistem monitoringa i prikupljanja podataka o okolišu. Kako je na radionici podvučeno, BiH, s obzirom na njenu površinu, neznatno učestvuje u globalnoj emisiji štetnih gasova, ali kao potpisnica Kjoto sporazuma, obavezna je učestvovati u borbi protiv klimatskih promjena.